Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati mentalno zdravlje studenata doktorskih studija u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na razlike s obzirom na spol i znanstveno područje studija te na povezanost sociodemografskih obilježja s pokazateljima mentalnoga zdravlja. U istraživanju je sudjelovalo 245 doktoranada iz šest znanstvenih područja. Primijenjeni su upitnici psihološke dobrobiti, općih psihopatoloških teškoća, psihološke otpornosti te upitnik oblikovan za procjenu pozitivnih i negativnih utjecaja doktorskoga studija, zadovoljstva studijem i dostupnosti psihološke podrške. Rezultati pokazuju narušene aspekte mentalnoga zdravlja u odnosu na standarde za opću populaciju, uključujući više razine depresivnosti, emocionalne i bihevioralne disregulacije te povišene rezultate na dimenzijama upitnika COREOM. Identificirane su sljedeće značajne spolne razlike: doktorandice postižu više rezultate na mjerama psihopatoloških teškoća i niže rezultate subjektivne dobrobiti i mentalnoga zdravlja u usporedbi s doktorandima. S druge strane, razlike među znanstvenim područjima nisu se pokazale statistički značajnima. Korelacijske analize upućuju na povezanost pojedinih sociodemografskih varijabli s mentalnim zdravljem, pri čemu sudionici iz manjih sredina i oni koji nisu sami financirali doktorski studij pokazuju povoljnije obrasce otpornosti i psihopatologije. Sudionici procjenjuju i brojne negativne posljedice studija, posebno preopterećenost obvezama, probleme u usklađivanju privatnoga i profesionalnoga života te nesigurnost u vlastite sposobnosti, dok je dostupnost psihološke podrške u institucijama iznimno niska unatoč izraženim potrebama. Ovo istraživanje donosi uvid u mentalno zdravlje doktoranada u hrvatskom kontekstu, upućujući na jasne rodne disparitete, visoko opterećenje i nedostatne institucionalne mehanizme podrške. Nalazi upućuju i na potrebu sustavnijega pristupa zaštiti mentalnoga zdravlja doktoranada, jačanja mentorske podrške i osiguravanja dostupnih savjetodavnih usluga. Buduća istraživanja trebala bi longitudinalno pratiti dinamiku mentalnoga zdravlja tijekom doktorskoga studija te detaljnije istražiti organizacijske čimbenike koji doprinose riziku ili zaštiti mentalne dobrobiti studenata.
Perkov et al. (Wed,) studied this question.