Krsto Stošić (1884. – 1944.) bio je svećenik, vjeroučitelj i pisac koji je svojim djelovanjem obilježio javni i kulturni život Šibenika u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Njegov je doprinos osobito značajan u istraživanju kulturne prošlosti Šibenika. Predano je prikupljao i dokumentirao građu iz prošlosti svoga grada: dokumente, knjige, umjetnine i različite vrijedne predmete. Osnovao je prvi muzej u gradu Šibeniku, u koji je pohranio dio prikupljene građe. Istražujući prošlost svoga grada, njegova prirodna i kulturno umjetnička blaga, došao je do mnogih vrijednih saznanja koja je marljivo zapisivao. Neka je djela objavio, ali mnoga su ostala u rukopisima. U Muzeju grada Šibenika čuva se vrijedna zbirka njegovih rukopisa. Među njima nalazi se cjelina „Šibenske crkve“. Ona sadrži 21 pisanu radnju o crkvama i samostanima u Šibeniku. Opisane su: katedrala sv. Jakova, samostani i crkve sv. Frane, sv. Lovre i sv. Dominika, crkve sv. Ivana, sv. Nikole, sv. Grizogona ili Antuna opata, sv. Grgura, Svih svetih, sv. Barbare, sv. Mihovila na Kaštelu, sv. Ane s grobljem, Nova crkva, varoška crkva Gospe van Grada, Gospa Vrpoljačka, porušene crkve sv. Roka, sv. Petra i sv. Martina, crkva sv. Julijana i pravoslavni kršćani (i njihove crkve), kapele i kapelice, šibenska biskupija i kaptol te dominikanke i franjevke. Sadržaj ove cjeline vrijedan je materijal za proučavanje vjerskog i kulturnog života Šibenika. Brojni podatci koje Stošić iznosi, kao i njegova zapažanja i zaključci, veoma su značajni za povjesničare i osobito povjesničare umjetnosti, koji stoga u istraživanju šibenske umjetničke baštine često posežu za njegovim rukopisima.
Marijana Martinović (Tue,) studied this question.