180 years of the Croatian Forestry Society and 150 years of the Šumarski list.

Poziv na šumare hrvatske i slavonske! Pozivaju se time uljudno sva p. n. gospoda šumari horvatske i slavonske zemlje na skupštinu, koja će biti na 26. prosinca (Dec.) ove godine u varmedji križevačkoj na Prečecu, da se ustanovi družtvo šumarsko kao podružnica družtva gospodarskoga horvatsko-slavonskoga. Sednica počima u 9 urah prie podne. Ovo je poziv objavljen u dva broja Novina hrvatsko-slavonsko-dalmatinskih (današnje Narodne novine) br. 99 od 12. prosinca 1846. i br. 100 od 16. prosinca 1846. na osnivačku skupštinu Družtva gospodarskoga horv.-slav. odsěka za šumarstvo što se smatra početkom rada današnjega Hrvatskog šumarskog društva. Na Štefanje 26. prosinca 1846. u biskupskom dobru Prečec, mjestu između Dugog Sela i Ivanić Grada, okupili su se šumari kojima dugujemo tako dugo postojanje Društva: Na učinjeni u tu sverhu javni poziv izkupilo se je u perkos najnepriatnioj dobi godišta, zločestom vremenu i mestnim povodnjam, ipak 17 šumarah u gradu Prečecu. Time je započeo 180 godina dug put trećega najstarijeg šumarskog društva u Europi, poslije njemačkog i švicarskog društva, koje danas ima više od 2 800 članova. Dok je Društvo opstajalo mijenjali su se državni okviri (šest država) i njezini nazivi (10 naziva država) u kojima je djelovalo, a i samo Društvo mijenjalo je svoje nazive 13 puta. Tijekom 180 godina djelovanja na čelu Društva su najprije zaslužnici koji su razvijali hrvatsko šumarstvo, a potom i osnovali Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo 1876. godine. Slijedili su ih plemenitaši, šumovlasnici, veleposjednici, šumarski dužnosnici na raznim razinama državne vlasti, a ponekad i smjerni činovnici. Najčešće su za predsjednika Društva birani ugledni sveučilišni profesori Šumarskog fakulteta i uvaženi šumari praktičari. Danas društvo vodi 41. predsjednik, ugledni znanstvenik akademik Igor Anić. U operativnom smislu Društvom su upravljali tajnici, njih 44 do sada, također ljudi iz struke vrlo širokog profila, od činovnika do vrhunskih znanstvenika. U jubilarnu godinu društvo uvodi tajnik Oliver Vlainić, ugledni šumar praktičar, također i bivši predsjednik Društva u dva mandata. Od samog nastanka Društvo se svojim djelovanjem nastojalo izboriti za probitak šumarstva i predlagalo donositeljima političkih odluka ono što je u određenom vremenu smatralo najbitnijim za šume i šumarstvo. To su bili zakonski i podzakonski propisi vezani za šumarstvo, osnutak obrazovnih, znanstvenih i profesionalnih šumarskih i drvno-tehnoloških ustanova, organizacija šumarske uprave te šumskogospodarski zahvati u redovnim i izvanrednim situacijama. Članstvo Društva uvijek su činili svi slojevi struke od operativnog preko znanstvenog do upravljačkog i nadzornog sektora. Danas je Hrvatsko šumarsko društvo strukovna i staleška udruga šumarskih stručnjaka te stručnjaka iz područja lovstva, prerade i uporabe drva, biotehnike, kao i drugih stručnjaka s najmanje srednjom stručnom spremom koji rade na poslovima iz svih navedenih područja. Sadašnja i buduća vremena prilika su Hrvatskom šumarskom društvu da nastavi okupljati šumarsku i drvno-tehnološku struku i znanost te svojim glasom i djelom doprinijeti prilagodbi svim izazovima koji se javljaju na državnoj i globalnoj razini. Šumarski list ove godine diči se svojim 150. godištem neprekinutog izlaženja te je najstariji hrvatski znanstveni časopis bez prekida u stvaranju i tiskanju. U svjetskim razmjerima pripada skupini deset najstarijih šumarskih časopisa. Jedan je i od starijih ekoloških časopisa. Šumarski list od svoga prvog dana, a izašao je s nadnevkom 1. siječnja 1877., bio je kronika zbivanja u hrvatskom šumarstvu, ali i šire. Zahvaljujući plejadi vrsnih urednika časopisa, koji su nekada dolazili iz operativnog šumarstva, a kasnije uglavnom iz znanstvenog segmenta šumarstva, stvoreno je cijenjeno i prepoznatljivo glasilo. Među urednicima posebno treba spomenuti prof. emer. Branimira Prpića koji je čak 41 godinu bio glavni urednik časopisa. Impozantna je statistika koja u 149 dosadašnjih godišta iznosi 1 128 izdanih svezaka i 86 900 stranica. Ne smije se zaboraviti ni kompletnu digitaliziranu arhivu časopisa kao i njegov otvoreni pristup s objavljivanjem na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa od 2006. godine. U obljetničkoj godini Šumarski list počinje sa svojom preobrazbom. Nakon 32 godine prepoznatljivih zelenih korica A4 formata časopis dobiva novo ruho s bijelom podlogom. Novi urednički tim, glavna urednica prof. dr. sc. Marilena Idžojtić te tehnički i grafički urednik Branko Meštrić, dipl. ing. šum., nakon polugodišnjeg uigravanja tijekom 2025. godine pred čitatelje i javnost izlaze s modernijim izgledom ne samo korica nego i cijeloga knjižnog bloka. Krajem prošle godine pokrenuta je nova rubrika o iznimnim stablima naših šuma, a novih rubrika bit će i ubuduće. Naravno da je šumarska struka i znanost pozvana uključiti se svojim doprinosom u stvaranje novih sadržaja ovoga s ponosom hrvatskoga šumarskog znanstveno-stručnog i staleškog glasila. Pozivamo sve članove Hrvatskoga šumarskog društva, ali i šumarsku struku i znanost, da svojim aktivnostima u 2026. godini dostojno obilježe ove više nego značajne obljetnice.